Logo

O projetku

Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine. Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.

Članak o projektu Zelena knjižnica objavljen u Vjesniku bibliotekara Hrvatske možete preuzeti OVDJE.

Projekt su podržali: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Pula i Grad Rovinj.

 

Što gostujući predavači misle o Zelenoj knjižnici?

  •  Zelena knjižnica je projekt koji je mene silno obradovao po svom sadržaju, ali i silno iznenadio. Održivim razvojem se dugo bavim, pa kad pogledam unatrag koliko je truda uloženo, a kako malo rezultata postignuto, čini mi se da je to bilo putovanje od poraza do poraza. I onda se pojavi netko tko uspijeva okupiti na desetine ljudi da slušaju prevažne, ali službeno još uvijek marginalne teme – o klimi, o obnovljivim izvorima energije, o bioraznolikosti, o hrani, o šumama, o maniji potrošnje, o tranziciji… i ispostavi se da to radi Društvo bibliotekara Istre!!! Nikada do sada to od bibliotekara ne bih očekivao! Zato, kapa dolje na inicijativi i projektu, na trudu i primjeru! Ovo je nešto novo, neobično, ohrabrujuće… Dajete nadu da se ipak ima smisla okupiti na najvažnijem poduhvatu ove generacije, zgodno sročenom u onoj paroli koju popularizirate: “Nemojmo uprskati – dobre planete je teško pronaći”. 

Želim vam puno uspjeha i da ustrajete,

Zoran Skala viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte

travanj, 2012. god.

  • Recentna sociološka istraživanja (u sklopu ISSP) pokazuju da opća populacija Istre i Hrvatskog primorja ne brine previše oko budućnosti zaštite okoliša i ublažavanja promjene klime na uštrb ekonomskog razvoja. Vjerujem da se radi o ljudima koji nisu zakoračili u Zelenu knjižnicu, jer i letimični pregled programa ostavlja dojam oštrog i sveobuhvatnog propitivanja našeg dosadašnjeg i budućeg razvoja regije, države i planetarne civilizacije. Zelena knjižnica na najbolji mogući način – tekstom, živom riječju i filmom – omogućuje svakom polazniku da sam za sebe utvrdi stanje ekosustava i društva u njega smještenog i pita se što od onog što imam danas želim zadržati kako bih nešto imao i sutra. To je prvi i najvažniji korak ka promatranju vlastitog postojanja kroz prizmu održivosti. Trebamo više zelenih knjižnica u Istri i u Hrvatskoj. 

Mladen Domazet

znanstveni suradnik, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

svibanj,  2012. god.

  • Priča sa Zelenim knjižnicama koju je pokrenulo Društvo bibliotekara Istre je jedna od onih priča koja zbog dobrog sadržaja uvijek ima veliku šansu da se širi i prenese svoju pozitivnu misao od osobe do osobe, od knjižnice do knjižnice, od grada do grada, kako se već priče šire. Kada sam prvi put dobio poziv da sudjelujem s predavanjem na Zelenoj knjižnici nisam ni slutio koji se dobri i čvrsti temelji kriju u toj ideji. A kad sam se nakon predavanja vraćao kući, nisam mogao izbaciti iz glave teško pitanje – zašto se nešto tako ne organizira i drugdje u Hrvatskoj? U Pulu sam došao da predajem, a otišao sam toliko toga naučivši. Želim Vam još puno ispisanih stanica u ovoj priči koja ne širi samo znanje i nove spoznaje o održivom razvoju u svijetu i kod nas, već nas i ohrabruje da ga koristimo i živimo.

Dražen Šimleša

viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu

lipanj, 2012. god.