Logo

Renato Matić. Društveni uzroci nasilja nad okolišem i pretpostavke odgoja za socijalnu osjetljivost o okolišu

Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica pozivaju vas na predavanje Društveni uzroci nasilja nad okolišem i pretpostavke odgoja za socijalnu osjetljivost o okolišu koje će se u sklopu Zelene knjižnice održati dr. sc. Renato Matić u ponedjeljak 20. lipnja u Sveučilišnoj knjižnici u Puli u 18 sati.

Nasilje kao oblik društvenog djelovanja ili društvenog odnosa koje uzrokuje vidljive i manje vidljive posljedice od materijalne štete, preko trpljenja pa sve do uništenja i smrti, prati sve oblike društvenosti od čovjekovih početaka na planetu pa sve do danas. Također, svaki oblik društvenog življenja dopušta određene oblike nasilja, kao što podrazumijeva i postojanje različitih društvenih skupina od kojih neke posjeduju veću koncentraciju društvene moći, te s obzirom na partikularne interese odlučuju koji će se oblici nasilja dopuštati ili se uopće neće definirati kao nasilje, a koji će se sprječavati i sankcionirati. Također, svaki stupanj društvenog razvoja prati i različite izgovore i opravdavanje nasilja, s obzirom na korist koju primjena nasilja donosi različitim društvenim akterima.

Nasilje prema prirodi i okolišu, potpuno podliježe spomenutim univerzalnim zakonitostima i predstavlja konstantu čovjekova postojanja. Primjena nasilja nad prirodom počinje egzistirati kao alternativan put do nametnutog ili izabranog cilja, potom kao poželjan, te konačno kao legitiman model za različite oblike ekonomskog i političkog strategijskog djelovanja. Nasilje koje za posljedicu ima izravno uništenje čovjekova života i zdravlja, relativno je teže opravdati posebno ako je riječ o izravno uključenim i pogođenim ljudima tj. žrtvama, ali što je fizička udaljenost veća, opravdanje se lakše prihvaća. Slično je i s nasiljem koje izravno uništava prirodu i okoliš tj. biljni i životinjski svijet, a odmah na drugoj razini posljedica, ugrožava čovjekov život i zdravlje. Taj se oblik nasilja uglavnom opravdava „u ime ekonomskog razvoja i prosperiteta“, i preko tog se izgovora relativno lako prelazi, a to je izravna posljedica prevladavajućih trendova u odgoju i obrazovanju, u kojemu se ideja o osjetljivosti za prirodu i okoliš, posreduje usput i, ako se i usvaja, ona opstaje na apstraktnoj razini spoznaje.

Kao bitna pretpostavka koja pomaže neometanom razvoju nasilja, kako prema čovjeku tako i prema okolišu, neusklađenost je znanstvene i stručne javnosti o definiciji nasilja, te o njezinoj dosljednoj primjeni, koju ne bi ometali i ugrožavali različiti parcijalni ekonomski i politički interesi. Zbog toga izostaje znanstveno neovisan i kritički pristup fenomenu nasilja nad prirodom i okolišem, umjesto kojega se, primjećuje uglavnom pasivna i izvještačena reakcija na različite, medijski preoblikovane „ekološke incidente“. Odgoj za socijalnu osjetljivost prema prirodi i okolišu, moguć je jedino ako se svaka čovjekova intervencija, izravno razumije u posljedicama za vlastiti život i zdravlje osobe koja sudjeluje u odgojnom procesu. To je puno teže prikazati i razumjeti u okolnostima odgoja koje još uvijek stabilno počiva na osnovama opravdavanja nasilja prema ljudima, ako se ono događa „u ime viših ciljeva“.

matic1

Prof. dr. sc. Renato Matić diplomirao, magistrirao i doktorirao sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebno se bavi sociologijom zločina i društvene devijantnosti, problemima nasilja i korupcije, te društvenim uzrocima predrasuda i diskriminacijskih praksi, s naglaskom na devijantne pojave i probleme hrvatskog društva u razdoblju tranzicije. Autor je tridesetak znanstvenih i stručnih radova. Od 1994. do 2007. predaje na Fakultetu kriminalističkih znanosti (kasnije Visokoj policijskoj školi) u Zagrebu, a od 2007. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog sociološkog društva, Strukovne udruge kriminalista i Kluba studenata George. C. Marshall Center for International and Security Studies. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj Spomenice.