(Prvi) biotehnološki mit – GMO ili kemija! naslov je predavanja prof. dr. Valerija Vrčeka kojeg će održati u sklopu projekta Zelena knjižnica u Sveučilišnoj knjižnici u Puli 5.10.2017. god. s početkom u 18 sati. Predavanje je besplatno, a organizira ga Društvo bibliotekara Istre.

Genetski modificirani (GM) usjevi proizvod su industrije straha. Dizajnirani su kao biotehnološko rješenje za zabrinutost ljudi zbog sve veće uporabe kemijskih sredstava, odnosno herbicida na poljima. Dobili su ultimativnu etiketu – ili GMO ili kemija!

Međutim, s pojavom genetski modificiranih usjeva naglo je porasla potrošnja glifozata u SAD-u, Kanadi, Argentini, a zbog niske cijene i u Europskoj uniji. GM-usjevi žive u kemijskoj simbiozi s glifozatom i jedine su biljke na svijetu kojima je ugrađen gen za otpornost prema tom herbicidu. Zbog toga su polja, na kojima se sije GM-sjeme, zatrovana glifozatom, koji se zadržava u tlu i do godine dana, a podzemnim se vodama raznosi do udaljenih područja. Glifozat je postao sveprisutna kemikalija pa je tako američko ministarstvo poljoprivrede 2011. godine objavilo da se glifozat nalazi u 90 posto uzoraka soje u dozama višim od 2 ppm-a, zatim je 2012. godine britanska

Agencija za hranu (FSA) otkrila da je 25 posto kruha na tržištu onečišćeno s više od 0,2 ppm-a glifozata, a prošle je godine bavarski Institut za okoliš objavio da se glifozat nalazi u gotovo svakoj pivi, i to u koncetracijama i do 300 puta većim od službeno dozvoljene količine za glifozat u vodi. Danas se najpopularniji i najprodavaniji herbicid na svijetu nalazi na „listi na odstrijel“. Njegova je tržišna sudbina ugrožena politički, medijski i znanstveno. Prošle su godine u Europskom parlamentu predstavnici država članica zahtijevali zabranu glifozata, no, zbog interesa agrokemijske industrije, dozvola je produžena za sljedećih 7 godina. Javna je tajna da je izglasani kompromis „poklonjeno vrijeme“ za prilagodbu europske poljoprivrede novim herbicidima. Drugim riječima, glifozatu su „odbrojane godine“, a marketinške poruke o „kralju herbicida“ pretvorene u – mitologiju.

Valerije Vrček (1967.) redovni je profesor organske kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je 50-ak znanstvenih radova u vrhunskim svjetskim časopisima, sudjelovao je na međunarodnim znanstvenim skupovima te održao 50-ak javnih predavanja. Dobitnik je Nagrade Vladimir Prelog za organsku kemiju i prestižne stipendije njemačke Zaklade Alexandera von Humboldta. Nekoliko je godina radio na znanstvenim projektima na njemačkim sveučilištima u Ulmu, Muenchenu, na Institutu Max Planck u Muelheimu te na američkim sveučilištima u Tallahasseeu i New Havenu. Objavio je dvije knjige “Druga strana potrošačkog raja” i “GMO između prisile i otpora”.
Član je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Vijeća za GMO Republike Hrvatske. Oženjen je i ima troje djece.