Bivša ministrica zaštite okoliša i saborska zastupnica dr. sc. Mirela Holy održala je predavanje Održivi razvoj u Hrvatskoj s naglaskom na Istru 23. listopada u 17 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” (Preradovićeva 1, Pula). Predavanje su organizirali Društvo bibliotekara Istre i OET u sklopu projekta Zelena knjižnica.
“Ekološki leksikon” održivi razvoj definira kao “pristup iskorištavanju raspoloživih resursa i gospodarenje njima tako da se zadovoljavaju današnje potrebe ali bez okrnjivanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.” (Ekološki leksikon, 2001, 335). Dokument Svjetske komisije za zaštitu okoliša i razvoj “Our Common Future” (1987.) razradio je koncepciju provođenja smjernica održivog razvoja kao svugdje deklarativno, a u nekim zemljama i stvarno prihvaćene ekološke politike. Koncepcija “održivog razvoja” bila je predstavljena i u dokumentu koji je prethodio “Our Common Future”, odnosno u “The World Conservation Strategy” iz 1980. godine, ali je dokument Svjetske komisije za zaštitu okoliša i razvoj od nje napravilo internacionalni program djelovanja. Koncept “održivog razvoja” je od osamdesetih godina do danas postao osnovicom velikog broja lokalnih, regionalnih, nacionalnih i internacionalnih planova zaštite okoliša tzv. zelenih agenda. Ideja “održivosti” uvedena je u sva područja gospodarstva, tako da se od osamdesetih godina neprestano govori o održivoj poljoprivredi, održivom turizmu, održivom prometu i industriji.
No, već od 80-tih godina prošlog stoljeća pojedini ekolozi upozoravaju kako koncepcija “održivog razvoja” te cijeli niz međunarodnih konvencija, direktiva, protokola i sl. koji se pozivaju na istu i propisuju određena ponašanja državama, zapravo predstavljaju nastavak provođenja bezobzirne kolonijalne politike koja razvijenim europskim zemljama implementacijom sofisticiranih (i skupih) ekoloških tehnologija omogućava spajanje nespojivog – zaštitu okoliša uz istovremeni razvoj, ali i da strogo pridržavanje koncepcije “održivog razvoja” nerazvijenim zemljama onemogućava postizanje bilo kakvog razvoja. Isto je tako opravdano kritizirano izjednačavanje država u podnošenju tereta globalnog zagađenja okoliša, jer je neosporna činjenica da je okoliš degradiran zbog bezobzirnog iskorištavanja i uništavanja okoliša kojeg su provodile (i provode) danas razvijene industrijske zemlje svijeta, uglavnom one Zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Isto tako, a zbog specifičnih geoklimatskih uvjeta, posljedice zagađivanja okoliša kojeg uzrokuju spomenute razvijene zemlje najteže pogađaju siromašne i industrijski nerazvijene zemlje (katastrofalne suše u Africi i južnoj Aziji, poplave u Bangladešu, uragani u Južnoj Americi, potresi u Aziji i Južnoj i Centralnoj Americi), koje se zbog neimanja sofisticiranih ekoloških tehnologija, kao i zbog siromaštva, ne mogu djelotvorno obraniti od razornih posljedica uništenja okoliša.