U petak 27.01.2012. u 16,00 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” u Puli (dvorana Istra), održali smo Tribinu “Pula na solarni pogon“. Sudionici tribine bili su: 1. Ljubomir Miščević, redoviti profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (stručnjak za pasivne/pametne zgrade) 2. Zoran Skala, viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije 3. Vjeran Piršić, predsjednik Eko Kvarnera 4. Ivan Jurković, prorektor za međunarodnu suradnju Sveučilišta Jurja Dobrila u Puli 5. Tijana Barbić Domazet, voditeljica Sveučilišne knjižnice u Puli 7. Josip Zidarić, pročelnik Odjela za održivi razvoj Istarske županije 9. predstavnici Zelene Istre 8. predstavnici Inicijative Pula u tranziciji 9. predstavnici Grada Pule 10. studenti i ostala javnost 11. Ivan Kraljević, predsjednik Društva bibliotekara Istre i voditelj Zelene knjižnice (moderator tribine)   Glavna tema: Zašto je solarna energija budućnost Pule? Podteme: uređenje novog studentskog kampusa i sveučilišne knjižnice u prostorima stare pulske bolnice po principu pametne zgrade sa solarnim ćelijama i kolektorima te mogućnost postavljanja solarne elektrane na zgradu Rojca pomoću koje bi se mogli financirati projekti udruga u Rojcu. Tribinu organizira Društvo bibliotekara Istre te Odjel za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” u sklopu projekta “Zelena knjižnica” i u sklopu Inicijative “Pula u tranziciji”.   httpv://www.youtube.com/watch?v=JZtdW_7-E8c   Ukupan broj korisnika: 70 Tribina Pula na solarni pogon plakat[1] Fotografije događaja

Gore: članak iz Glasa Istre objavljen 28.01.2012.

  Članak iz Glasa Istre objavljen 30.01.2012. možete pročitati na http://www.glasistre.hr/istra/vijest/347835 .   Sunčeva energija. Bez Sunca ne bi bilo života na Zemlji. Izravno ili neizravno, sva energija koju ljudi koriste dolazi od Sunca koje zrači 15.000 puta više energije nego što možemo koristiti. Sunčevo zračenje daje energiju biljkama, koja se pretvara u hranu za životinje i ljude. Biljke, životinje i minerali koji su se raspali prije nekoliko milijuna godina danas su nam dostupni u obliku fosilnih goriva – nafte, zemnog plina i ugljena. Sunce nam daje energiju u dva oblika: svjetlost i toplina. Ljudi već stoljećima koriste sunčevu energiju za zagrijavanje i osvjetljavanje svojih domova. Sunčeva energija: smanjuje našu ovisnost o fosilnim gorivima, ne zagađuje okoliš, ne pridonosi učinku staklenika, ne proizvodi radioaktivni otpad kao naslijeđe našim potomcima, a proizvodnja i održavanje stvara nova radna mjesta. Na kraju tu je financijska korist jer je nakon početnog ulaganja u opremu, svaki kilovat-sat proizveden iz energije sunca u potpunosti besplatan.   Korištenje sunčeve energije Dvije vrste najpopularnijih sustava za korištenje sunčeve energije su:

  1. sunčevi toplinski sustavi i
  2.  fotonaponski sustavi.

 

  1. Sunčevi toplinski kolektori upijaju sunčevo zračenje i mogu se koristiti za grijanje prostora i vode. Kolektori se najčešće postavljaju na krov kuće ili zgrade, četvrtastog su oblika, a sastoje se od: prozirne stranice, tamno obojene površine (absorber), izolacije koja sprječava gubitak topline te ventila i cijevi koji prenosi ugrijani zrak ili tekućinu. U pasivnoj solarnoj arhitekturi čak i cijela prostorija može služiti kao solarni kolektor.

 

  1. FN sustavi pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Najjednostavnije FN ćelije imamo na džepnim kalkulatorima. Ćelije se povezuju u module i panele te proizvode istosmjernu struju koju pretvarači pretvaraju u dvosmjernu. FN sustavi koji nisu povezani na mrežu ne mogu osigurati dovoljno el. energije koju troši prosječno kućanstvo. Stoga je potrebno smanjiti opterećenje tj. izbjegavati upotrebu velikih potrošača struje ili istodobno korištenje električnih potrošača.

  Korištenje sunčeve energije je grana industrije u velikom porastu – u posljednjih pet godina prodaja FN sustava raste za 40-50% godišnje, dok uporaba sunčevih toplinskih sustava u Europi raste za oko 35% godišnje. Oko polovice ukupne neposredno utrošene energije u Europi danas se koristi za grijanje i hlađenje prostora od kojeg bi se veći dio mogao zadovoljiti upotrebom sunčeve energije. Prema nekim predviđanjima, do 2030. Godine, većina novih zgrada i kuća grijat će se pomoću sunčeve energije.   Sunčevo zračenje u Hrvatskoj Zemljopisni položaj Hrvatske i blaga klima osiguravaju optimalne uvjete za korištenje sunčeve energije, a to se posebno odnosi na obalno područje i otoke. Ukupna dozračena energija sastoji se od izravnog zračenja, koje dolazi iz smjera Sunca te difuznog zračenja koje predstavlja zračenje raspršeno u atmosferi, a dolazi na površinu iz svih smjerova. Udio izravnog u ukupnom zračenju kreće se od 0% kad je nebo pokriveno gustim oblacima, do gotovo 95% po vedrom danu. Dozračena energija u Hrvatskoj je i do 70% veća nego u srednjoj i sjevernoj Europi. Južni Jadran ima godišnje preko 2500 sunčanih sati (Hvar i Vis i preko 2700), a sjeverni Jadran je po osunčanosti na drugom mjestu u Hrvatskoj.   Sufinanciranje i kreditiranje Mnoge razvijene zemlje zbog brojnih prednosti obnovljivih izvora energije potiču njihov razvoj na različite načine – poreznim olakšicama, povoljnijim kreditiranjem, sufinanciranjem ili višim otkupnim cijenama za preuzimanje proizvedene energije. U RH pojedine županije potiču ugradnju toplinskih sustava u privatnim kućanstvima, sufinanciranjem početnog ulaganja, najčešće do 40% ukupnog iznosa ulaganja, odnosno do 12 000 kn po kućanstvu. Za sad su to Zagrebačka, Karlovačka, Primorsko-goranska, Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija. Potporu pravnim osobama za uporabu obnovljivih izvora energije daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji za ulaganja u obnovljive izvore energije nudi:

  • subvencija kamata – kamatu koju traži banka koja je odobrila kredit umanjuje za 2%
  • zajam – 0% kamate, poček 2 godine, rok otplate 5 godina
  • bespovratna sredstva (namijenjeno isključivo lokalnoj upravi).

Po projektu se odobrava najviše 1.400.000,00 kn, a Fond u ukupnim troškovima sudjeluje s najviše 40%. Da bi se došlo do sredstava potrebna je opsežna dokumentacija. Hrvatska banka za obnovu i razvoj ima Program kreditiranja projekata obnovljivih izvora energije. Najmanji iznos koji se odobrava u sklopu Programa je 100.000,00 kn, poček je 2 godine, a rok otplate 10 godina. Kamata iznosi 6% godišnje. Relativno visoka prosječna insolacija na području Hrvatske opravdava ulaganja u sunčev toplinski sustav. Vrijeme povrata ulaganja u sunčev toplinski sustav, čak bez ikakve potpore, je od 5 do 10 godina.   Izvor: Pašičko, Robert. Sunčevi toplinski sustavi za kampove. Zagreb: Društvo za oblikovanje održivog razvoja, 2010.   Solarizacija RH Prema izvješću Europskog udruženja industrije solarnih toplinskih kolektora u zemljama EU i Švicarskoj od 2007. do 2008. godine bilježi se rast instaliranih solarnih kolektora za 60%. RH ima daleko najmanje instaliranih solarnih kolektora po stanovniku u usporedbi s drugim zemljama EU, iako od nekih imamo daleko bolje uvjete. Cijena solarnog sustava za pripremu potrošne tople vode, s ugradnjom i puštanjem u pogon, kreće se oko 30.000,00 kn. Takva investicija se na priobalju otplati kroz 5-8 godina. Do 2008. godine u svijetu je instalirano 15 GW FN sustava, od toga u Europi 9 GW, Japanu 2,1 GW i SAD-u 1,2 GW. Europsko udruženje industrije foto-napona EPIA predviđa da će solarna FN tehnologija do 2020. godine pokriti 12% potrošnje električne energije u EU, a 2040. godine čak 28%.   Izvor: Majdančić, Ljubomir. Solarizacija Republike Hrvatske// Sunce pod lupom. Zagreb : Studio Artless, 2010.   Nacionalni energetski program za korištenje Sunčeve energije SUNEN pokrenula je Vlada RH 1997. godine s ciljem stvaranja institucionalnih i ostalih pretpostavki za povećanje korištenja Sunčeve energije u Hrvatskoj. Energetski institut Hrvoje Požar – nositelj. Energetske strategije većine europskih država predviđaju sve veću potrošnju energije iz godine u godinu, i to iz onih izvora čije su rezerve dosadašnjom potrošnjom značajno osiromašene. Rješenje problema uvozom energije je nesigurno u uvjetima nestabilnih cijena i mogućnosti prekida isporuke. Sunčeva energija na području RH iznosi 74,3 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčevog zračenja godišnje, što se može usporediti s 58000 GWh ukupno proizvedene primarne energije u RH u 2006. godini.   Tri osnovna načina primjene

  1. Grijanje i rasvjeta zgrada

U kućanstvima i uslužnom sektoru troši se više od trećine ukupne potrošnje primarne energije, od čega najveći dio za grijanje prostorija i vode. Najvažnija primjena Sunčeve energije je vjeroajtno u arhitekturi. Relativno jednostavnim načelima gradnje moguće je zimi maksimalno iskoristiti niske razine zračenja uz sprječavanje nepotrebnih gubitaka topline, dok je ljeti potrebno maksimalno smanjiti visoke toplinske utjecaje. Dakle, potrebno je uspostaviti odnos između zgrade i prirodnog okoliša u kojem je smještena prema načelima sunčane arhitekture. Načela su poznata još od davnih vremena no potisnuta su pojavom industrijske revolucije. Osnovna načela sunčane arhitekture:

    • zgradu treba toplinski izolirati
    • izabrati lokaciju dobro izloženu Sunčevu zračenju
    • zgradu orijentirati prema jugu, posebno ako je klima hladnija, a u isto vrijeme zaštiti istočnu i zapadnu stranu zgrade od pregrijavanja.
    • najveći broj prozora ugraditi na južnoj strani zgrade (prozori su sunčani kolektori zgrade)
    • malo prozora ugraditi na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj strani
    • ugraditi nadstrešnicu na južne prozore, zaštiti istočne i zapadne prozore
    • osigurati odgovarajuću toplinsku masu u zgradi (zidovi, podovi..)

 

  1. Grijanje potrošne tople vode i vode u bazenima

Jedan četvorni metar sunčanih kolektora ima toplinsku snagu od oko 700 W, no u hladnijem dijelu godine i za oblačna vremena potrebno je energiju osigurati i iz dodatnih izvora. Cijena sunčanog toplinskog sustava s 4 četvorna metra kolektora, 300 litarskim spremikom i pripadajućom opremom je između 15.000 i 25.000 kn. Takav sustav za potrebe četveročlane obitelji može pokriti nešto manje od 80% potreba za energijom.  

  1. Proizvodnja električne energije u foto-naponskim sustavima

Ovo je najprepoznatljiviji način korištenja Sunčeve energije. Sunčane ćelije su iznimno pouzdani, dugotrajni i tihi uređaji za proizvodnju električne energije. FN modul ima vijek oko 30 godina i treba mu minimalno održavanje. Na kraju životnog vijeka mogu se gotovo u potpunosti reciklirati, a sastavne sirovine mogu se ponovno koristiti. Takvi sustavi trebaju imati i spremnik energije – akomulator s uređajem za regulaciju punjenja i pražnjenja. Najčešća primjena FN sustava je ona koja isporučuje električnu energiju u javnu električnu mrežu. Višak energije se predaje u mrežu, a kada nema dovoljno Sunca iz mreže se preuzima potrebna količina energije. Ukoliko postoji sustav poticanja obnovljivih izvora energije, obično se sva energija proizvedena u FN sustavu preda u mrežu po poticajnoj cijeni, dok se potrebna energija iz mreže preuzima po znatno nižoj tarifnoj cijeni.   Sustav poticaja Uveden u RH od ljeta 2007. godine. Korištenje obnovljivih izvora energije regulirano je Zakonom o energiji i Zakonom o tržištu električne energije te sljedećim podzakonskim aktima:

  • Uredbe o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07)
  • Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07)
  • Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača (NN 67/07)
  • Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07)
  • Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07).

Pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije ostvaruju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciju, uz ispunjavanje određenih uvjeta. Svu el energiju koju porizvedu takvi proizvođači otkupljuje operator tržišta s kojim proizvođač sklapa ugovor na 12 godina. Poticajna cijena za energiju iz FN sustava je i nekoliko puta veća od tržišne.   Izvor: Vodič za korištenje Sunčeve energije u Primorsko-goranskoj županiji. [Rijeka] : Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, 2008.   Zanimljivosti

Energetski toranj kraj Seville – energija sunca dovoljna za mali grad

Bijela 115 metara visoka građevina blješti i za tmurnih dana, obasjana svjetlom 624 velika zrcala, heliostata. Heliostati su raspoređeni u krug oko tornja, reflektirajući sunčevu energiju u receptore na tornju. Polje heliostata oko tornja proteže se na 75.000 metara. 6.000 kućanstava samo početak Ovako nasađen u polju i okupan intenzivnom svjetlošću, toranj PS10 izgleda kao crkva budućnosti. Ipak, njegova snaga nije zanemariva – za sunčanih dana, toranj proizvodi 11 megawata, što je dovoljno energije za otprilike 6.000 kućanstava. – Naš cilj je stvaranje 300 megawata do 2013. godine. u sljedećih nekoliko godina planiramo napraviti nove i veće elektrane u ovom dijelu Španjolske, – objasnio je CNN-u svoje „zelene planove“ Valerio Fernandez, glavni inženjer elektrane. – Koncept rada elektrane oponaša prirodne životne procese. Ogledala se okreću prema suncu poput divovskih suncokreta, a energija koja grije toranj pretvara ga u bojler – para prolazi kroz ugrijani toranj i natrag u turbine gdje generator od parne stvara električnu energiju, – objašnjava Fernandez. 92% energije iskoristivo Sakupljač svjetlosne energije nalazi se pri vrhu tornja. 92 posto energije koju dobiva efektivno se iskorištava, pretvara u paru. Odličan postotak za obnovljive izvore energije. Temperatura koja se razvija u sakupljaču pšrelazi 257 celzijusa. Zapadno od PS10 nalazi se još veći toranj PS20, trenutno zatvoren zbog održavanja. Nakon otvaranja u travnju, proizvodit će dvostruko više energije od PS10, dovoljno za 10.000 kućanstava.

http://www.profitiraj.hr/novosti/energetski-toranj-kraj-seville-energija-sunca-dovoljna-za-mali-grad/

10 najzelenijih gradova na svijetu:

  1. Reykjavik, Island – svo grijanje i struja dolaze iz obnovljivih izvora energije (geothermal and hydropower) i odlučili su da do 2050. godine postanu grad bez fosilnih goriva
  2.  Portland, Oregon, U.S.
  3.  Curitiba, Brazil
  4. Malmö, Sweden
  5. Vancouver, Canada – 90% energije iz obnovljivih izvora
  6. Copenhagen, Denmark – vjetroelektrane, bicikli
  7. London, England
  8. San Francisco, California, U.S.
  9. Bahía de Caráquez, Ecuador
  10. Sydney, Australia

Dr. Sc. Natko Urli s Instituta Ruđer Bošković postavio je tezu, da„kada bismo samo 3% teritorija RH prekrili sunčevim pretvornicama u toplinsku i električnu energiju, dobili bismo oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj.“

http://www.solarni-paneli.hr/tarifni-sustav.html

http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/10-najvecih-solarnih-elektrana-na-svijetu/2843