Na tribini “Pula na solarni pogon”, održanoj proteklog petka u zgradi Odjela za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, otvorena su brojna pitanja i pokrenuta je zanimljiva rasprava o energetskoj učinkovitosti, no osim čvrstog zaključka da treba djelovati zajednički podržavajući angažman i inicijative građana na lokalnoj, a potom i nacionalnoj razini, detaljna rješenja nisu dana. Ključni hrana, voda i energija – Kraj ere fosilnih goriva i klimatske promjene će iz temelja promijeniti uvjete života, i to vrlo brzo. Stoga treba krenuti u analizu i upoznavanje ranjivosti gradova i županija. Pod pojmom ranjivosti podrazumijeva se analiza onoga što će donijeti problemi s javnim prijevozom, povećavanjem troškova grijanja, redukcijama struje i slično. Rješavanje ovakvih problema nemoguće je staviti u okvire profesije, pa se teži angažmanu građanskih skupina, rekao je jedan od ključnih sudionika tribine Zoran Skala iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Nevladin aktivist, zagovornik održivih izvora energije, predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić koji se na tribinu uključio putem Skypea, istaknuo je, između ostalog, da su hrana, voda i energija tri ključna segmenta samoodrživosti. – Budući da svugdje u Hrvatskoj imamo jako dobru mogućnost za korištenje solarne energije, održavanje fosilnih goriva je fetišističko. Naime, neka istraživanja ukazuju na to da hoteli 62 posto energije troše na grijanje tople vode za kupatila i praonice, pri čemu koriste naftu. Trivijalno je otkriti toplu vodu i da kod naših ljudi koji imaju apartmane s većim potrebama za toplom vodom potičemo instalacije za proizvodnju solarne energije, rekao je Piršić. O mogućnosti uređenja budućega pulskog studentskog kampusa i sveučilišne knjižnice u prostorima stare bolnice na principu pametne zgrade sa solarnim ćelijama i kolektorima, kao i postavljanja solarne elektrane na zgradu Rojca pomoću koje bi se mogle financirati udruge u tom kompleksu, što su bile podteme tribine, Piršić je rekao da ravne krovove koji su arhitektonski dominirali sedamdesetih godina prošlog stoljeća treba iskoristiti, posebno pri obnovi napuštenih objekata na kojima bi se mogle smjestiti fotonaponske centrale. Solarizacija Jadrana test inteligencije za Vladu – Na krovovima Jadrana imamo “nuklearku” od jednog gigavata. Solarizacija Jadrana, posebno otoka, stoga je zapravo test inteligencije bilo koje hrvatske Vlade. Prvo treba mapirati, locirati, i to do razine svakog krova ili mikrolokacije mjesta instalacije solarnih stanica. Nadalje, na budućnosti solarne energije treba graditi domaću industriju, jer su fotonaponske ćelije pred skokom u kvaliteti, postaju višestruko efikasnije prema najnovijim razvojnim istraživanjima, pa se javlja šansa da i hrvatske tvornice usvoje nove tehnologije. Na taj bi se način zaposlila i domaća industrija i domaći ljudi. Nužnim stoga smatram da se dogodi niz civilnih inicijativa koje će podupirati ovu ideju, a onda lokalnim zajednicama ostaje učiniti velike iskorake, a potom isto i na nacionalnoj razini, naglasio je Piršić. Moderator tribine Ivan Kraljević, predsjednik Društva bibliotekara Istre i voditelj Zelene knjižnice, pred kraj je trosatne tribine pročitao tezu koji je postavio dr. sc. Natko Urli s Instituta Ruđer Bošković: “Kada bismo samo tri posto teritorija Hrvatske prekrili sunčevim pretvornicama u toplinsku i električnu energiju, dobili bismo oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj.” (S. ROJNIĆ SINKOVIĆ) Izvor: http://www.glasistre.hr/istra/vijest/347835