Radna grupa za zelene knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva poziva sve knjižnice i knjižničarska društva da se šestu godinu zaredom uključe u veliku zajedničku akciju “Pokrenimo zelene knjižnice”.
Akcija traje cijelu godinu, a knjižničarima je na ponudi dio filmova sa 7. E?! – Okolišnog film festivala. Besplatno preuzimanje i prikazivanje u sklopu akcije Pokrenimo zelene knjižnice omogućila je Zelena akcija.
Knjižnice se osim s ponuđenim filmovima mogu u akciju uključiti i s drugim zelenim aktivnostima. Obvezno sve akcije prijaviti u tablicu!
Cilj akcije je motivirati knjižničare na samostalno osmišljavanje programa u sklopu Zelene knjižnice u njihovim matičnim ustanovama ali i educiranje javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša.
Tablica za prijavu
O E?! – Okolišnom film festivalu
Logo zelene knjižnice
Dizajn akcije Pokrenimo zelene knjižnice
O Zelenoj knjižnici
O Radnoj grupi za zelene knjižnice
Kontakt za preuzimanje filmova: zelenaknjiznica@gmail.com
Kontakt osoba: Ivan Kraljević
Cilj Zelenih knjižnica je edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša kroz projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine, radionice i promocije knjiga. Svatko može doprinijeti, a knjižnice kao i uvijek trebaju biti svjetionici i rasadnici novih ideja za održivo i zdravo društvo – društvo koje će voditi brigu o našem jedinom staništu – planetu Zemlji.
Opis filmova:
Ekonomija sreće / Economics of Happiness, 77′
Helena Norberg-Hodge, Steven Gorelick, John Page, 2011.
Jeste li se ikada zapitali kako je moguće da je društvo sve nesretnije dok država istovremeno bilježi rast BDP-a? Kako je došlo do toga i gdje je krenulo nizbrdo? Živimo u doba izobilja, praktičnosti i dostupnosti, ali zašto nam onda prijete sve veće gospodarske, okolišne i društvene krize?
Ovaj dokumentarac odgovara na ta pitanja vodeći nas kroz osam “neugodnih istina” o globalizaciji, predstavljajući za koga su te istine neugodne i objašnjavajući zašto ključ za opstanak živih bića i okoliša leži u preusmjeravanju pozornosti s globalnog na lokalno te s materijalnog na nematerijalno. Iako je prošlo gotovo desetljeće otkako je snimljen, ovaj film nikada nije bio aktualniji i relevantniji.
Hranidbeni lanac / Cadeia Alimentar, 17′
Raphael Medeiros, 2019.
Glavni lik ovog brazilskog postapokaliptičnog kratkog filma je polu-čovjek polu-riba, koji živi među ljudima i vrijeme provodi promatrajući njihove međusobne interakcije, podložne utjecaju religije i medija, kao i odnos prema prirodi i drugim vrstama. Medeiros u stilu “magičnog realizma” razmatra granice otuđenosti čovjeka od okoliša te postavlja pitanje koliko će još dugo ljudska vrsta biti dominantna na Zemlji, a kada će neminovno pasti s vrha hranidbenog lanca?
Izdahnuti / Expire
Magali Magistry, 2017.
U svijetu u kojem je toksični smog u potpunosti prekrio sve pore planete, ljudi i ostale vrste prisiljeni su živjeti u zatočeništvu zatvorenih prostora i pomagala s kisikom. Juliette, petnaestogodišnja djevojka, odlučila je kročiti izvan tih granica u potrazi za stvarnim životom. Pokretači ove znanstveno-fantastične priče su preživljavanje i ljubav, a vrsna kinematografija predočuje nam budućnost obilježenu strahom i iznimno ograničenim djelovanjem, koju nam nije toliko teško zamisliti kao moguću.
Satirična reklama:
Kokoš kocka / Chicken cube, 3’
Anna Penkner, Renate Pommerening, 2014.
“Kokoš kocka” je kokoš nove generacije i mokri san svakog poljoprivrednika! U ovoj satiričnoj lažnoj reklami predstavljena je savršena kokoš budućnosti i sve prednosti ove nove pasmine, posebice u usporedbi s kokoši vulgaris.
Pretjeran u svojem izričaju, ovaj kratki film osvještava nas o krajnosti standarda i uvjeta današnjeg stočarstva, bez pretjerano moralizirajućeg tona.
Plantae / Plantae, 10′
Guilherme Gehr, 2017.
Čovjek protiv prirode. Tko će u konačnici pobijediti? Ovaj kratki animirani film prikazuje najveću prašumu svijeta, Amazonija, uz skriveni detalj unutar svojih „pluća“, koji služi kao simbol ljudskog utjecaja i djelovanja. O kakvom se detalju radi, otkriti će vam sanjivi kratki film “Plantae” Guilherme Gehra.
Plastični plac / La Plastikería, 6′
Cesare Maglioni, 2018.
Poznata je činjenica da će 2050. godine u oceanima biti više plastike nego riba. No, ne trebamo očajavati, tržište uvijek pronađe način za najprofitabilniju prilagodbu. Ovaj kratki španjolski spoj mockumentaryja i edukativnog videa vodi nas na plastični plac, mjesto gdje svoju frišku oceansku plastiku možete odabrati, kušati i povesti kući.
Politika / Politik, 3′
Antonello Matarazzo, 2017.
U ovom kratkom filmu pratimo brzu metamorfozu 101 mrtvog insekta s raznih područja Zemlje. Za redatelja Antonella Matarazza, metamorfoza mrtvih insekata metafora je političkog preobražaja, posebice konzervativne nepokretnosti. No, “Politika” je ujedno i polis koji pokazuje složenu strukturu pčelinjeg društva koja je u životinjskom svijetu najsličnija, ako ne i superiorna, čovjekovoj učinkovitosti. Samim time, za Matarazza, smrt pčela jednaka je smrti čovječanstava. Ako postrani ostavimo sve metafore, onda svjedočimo i nevjerojatnoj ljepoti bioraznolikosti.
Safari / Safari, 7′
Catherine Chalmers, 2007.
Rijetko kada dobijemo ovako intiman i neposredan uvid u dinamične živote najmanjih sustanara na planetu. Zamislite, žohar izvire iz iskonskog mora, prvi put puzeći po kopnu. Zatim, pod budnim okom naše prizemne kamere koja ga prati u stopu, on pronalazi svoj put kroz bujnu džunglu susrećući pritom predimenzionirane insekte, vodozemce i gmazove i njihove fascinantne dnevne rutine. Životinjska glumačka postava ove kratke “evolucijske melodrame” uključuje preko 20 vrsta koje je redateljica Catherine Chalmers othranila i snimala tijekom dvije godine. Naposljetku, naša nam intimna točka gledanja razjašnjava neporecivu ljepotu ovih sitnih stvorenja, izazivajući osjećaj bliskosti i poštovanja prema brojnim vrstama koje obično previdimo ili ocjenjujemo kao puke štetočine.
Satirična reklama:
Sutra, možda / Tomorrow maybe, 4’
Anna Fechtig, 2019.
Ona voli trešnje i voli ih kupovati u vrećici; ima pretplatu za teretanu, još nije išla. Donekle je svjesna svega, no nešto konkretno će ipak poduzeti sutra… Možda.
Ovaj kratki film propituje lagodnost i komfor života te značaj malih svakodnevnih rituala, kao i inerciju koja najčešće prati odluke o promjeni navika.
Večera za nekolicinu / Dinner for few, 10′
Nassos Vakalis, 2014.
Mračan i brutalan animirani film “Večera za nekolicinu” grčkog redatelja Nassosa Vakalisa funkcionira na jednostavnoj premisi: alegoriji večere, tijekom koje odabrana nekolicina nepromišljeno troši resurse, dok ostatak preživljava od komadića sa stola. Kad opskrba presuši, borba za ono malo što preostaje dovodi do drastičnih promjena. No, ono što će se izroditi iz ove promjene neće donijeti olakšanje.
Vakalisa je za ovaj rad nadahnula ekonomska recesija koja je pogodila zemlje južne Europe. “Večera za nekolicinu” odražava njegovu duboku zabrinutost društvenim i ekonomskim kretanjima tijekom krize, kao i njegovu pesimističnu viziju cikličke prirode ljudskog mišljenja i djelovanja kroz povijest.