“Ekonomija bez društva, društvo bez prirode” naslov je predavanja koje će 20. listopada u 17 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održati dr. sc. Tomislav Medak. Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Industrijsko-kapitalistički razvoj uspostavio je ekonomiju koja zanemaruje reproduktivne kapacitete društva i društvo koje zanemaruje regenerativne kapacitete prirode. Regenerativni i reproduktivni kapaciteti prirode i društva su, međutim, ograničeni i dovedeni pred granice. U ovom predavanju govorit ću o tome što je potrebno da ekonomiju podredimo društvu, a društvo stabilnosti prirode kako bi sva društva mogla naći svoj put u socijalno pravednu i ekološki održivu budućnost. Globalna ekonomija, naime, iziskuje stalan porast proizvodnje energije, eksploatacije materijala iz prirode i ekonomske nejednakosti. Posljedice toga su da se od 1970-ih biomasa divljih sisavaca urušila za 82%, područja prirodnih staništa prepolovila, a milijun živih vrsta našao u riziku od izumiranja. Rastuće emisije stakleničkih plinova ubrzano vode ka globalnom zagrijavanju od preko 2°C iznad predindustrijskog prosjeka, uz popratne ekstremne vremenske prilike, porast razine mora i povećanje kiselosti oceana. Narušeno kolanje fosfora i dušika ostavlja tlo bez potrebnih hranjivih tvari. Istodobno, dosadašnje klimatske promjene povećale su nejednakosti između ekonomski razvijenih i manje razvijenih zemalja za 25%, a siromašni i radnički slojevi češće su izloženi i egzistencijalno ugroženi njihovim posljedicama i prinuđeni na migracije. Ekološke i socijalne krize budućnosti međusobno su usko povezane. Sposobnost ekosustava da apsorbiraju dosadašnja onečišćenja ovisi o djelovanju prirodnih vrsta i ljudskih zajednica koje održavaju i obnavljaju vode, tla i šume. Sposobnost društva da apsorbiraju izrabljivanje, nejednakosti i ekološke krize ovise o društvenoj preraspodjeli, uzajamnoj solidarnosti i podršci zajednice da pomognu onima koji su ugroženi. I dok kapitalistička ekonomija funkcionira prije svega prema uskim poslovnim ciljevima, ona može opstati samo zato jer društvo apsorbira njene negativne učinke ekonomskog rasta, kao što i društvo može opstati samo zato jer neljudska priroda apsorbira negativne učinke neodrživih drušvenih procesa. Međutim, da bi se spriječile drastične konzekvence stoljećâ destabilizacije Zemljinih procesa, u nekoliko kratkih desetljeća svijet mora, kao što ističe Međuvladin panel za klimatske promjene, poduzeti “brze, dobokosežne i nezapamćene promjene u svim aspektima društva”. Trenutno se te promjene odvijaju primarno u tehnološkoj sferi, međutim zamjena tehnologija nije dovoljna da postigne ciljeve u tako kratkom roku. Potrebne su ekonomske i društvene promjene. Kakve? O tome više 20.10. u predavanju u sklopu Zelene knjižnice.
Tomislav Medak je istraživač s doktoratom o tehnopolitici i planetarnoj ekološkoj krizi stečenim pri Centru za postdigitalne kulture na Sveučilištu u Coventryju. Član je teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta, supokretač projekta Piratska skrb, a donedavno i umjetnik u izvedbenoj skupini BADco. U istraživačkom radu bavi se pitanjima tehnologija, kapitalističkog razvoja i postkapitalističke tranzicije, s posebnim fokusom na temama planetarne ekološke krize, tehnologije i znanosti te intelektualnog vlasništva. Povremeno također piše o kazalištu, plesu, invaliditetu i politici.
(30 korisnika + FB stream)