“Uloga vodika u energetskoj tranziciji” naslov je online-predavanja koje će 24. studenog u 18 sati održati izv. prof. dr. sc. Ankica Kovač, a koje će se moći pratiti na poveznici https://ovh.unipu.hr/b/iva-cru-adp. Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica u Puli.

Do 2050. godine potrebno ostvariti klimatsku neutralnost globalno, što znači da je potrebno potpuno zaustaviti emisije CO 2 i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. Vodik kao energent već je dugo u fokusu mnogih diskusija i planova zemalja EU kao i zemalja diljem svijeta. S ciljem prilagodbe klimatskim promjenama donesen je EU Zeleni plan i EU strategija za vodik koje daju smjernice o postizanju klimatski neutralne Europe. Da bi se razumjelo što to nama vodik kao energent/gorivo donosi, najbolje je približiti ovu temu pojašnjenjem posljedica do kojih će doći ako nešto ne poduzmemo i ne prihvatimo čiste tehnologije. Pri tome je važno staviti naglasak na nekoliko utjecajnih faktora. Prvi je podizanje svijesti o opasnosti klimatskih promjena. Ako se kao referentna godina uzme 1850. (početak druge industrijske revolucije), globalna površinska temperatura je do danas porasla za više od 1 °C (neki izvori navode i 1,38 °C), a Pariškim sporazumom porast se želi ograničiti na 1,5 °C. Drugi utjecajni faktor je promidžba tehnologija koje treba razvijati da bi se dogovoreno ograničenje zaista i ostvarilo.
Zeleni vodik je vodik dobiven elektrolizom vode korištenjem obnovljivih izvora energije. Takav proces je bez popratnih emisija CO 2 , a njegovim korištenjem u svežnjevima gorivnih članaka osigurava se također proces bez emisija CO 2 . I to je ključ kruženja vodika u prirodi bez štetnih emisija. Primjena vodika kao nosioca energije nezaobilazna je u elektroenergetici za stacionarna postrojenja, a uz kogeneraciju najučinkovitiji je i najčišći način pretvorbe drugih energenata u električnu energiju. Vidimo danas u vremenu energetske krize koliko je važno postići energetsku neovisnost. Vodik je izvrstan spremnik energije i odličan link prema obnovljivim izvorima energije. Vodik kao gorivo može se proizvoditi na licu mjesta bilo gdje gdje ima vode i sunčeve energije ili energije vjetra, te pohraniti u spremnike za dane kada nam je energija potrebna. U njima se vodik može čuvati gotovo beskrajno dugo. Dakle ključ je u pohrani energije. Onaj tko će riješiti dugotrajnu (posebno sezonsku) pohranu energije, riješit će energetsku neovisnost.

Ankica Kovač je izvanredna profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš. Područje istraživanja kojime se bavi uključuje vodik u sprezi s obnovljivim izvorima energije. Ankica je gostujuća urednica međunarodnih časopisa International Journal of Hydrogen Energy i Energies Journal. Autorica je i koautorica znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim znanstvenim časopisima visokoga faktora odjeka, zbornicim radova i poglavljima knjiga. Urednica je knjige pod nazivom Fuel Cell and Hydrogen Technologies in Aviation koju je izdao Springer Cham. Ankica je osnovala i pokrenula međunarodnu konvenciju Renewable Hydrogen Energy Convention – RH2EC (https://rh2ec.com).
Ankica je izradila prvi hrvatski bicikl na vodik i prvu hrvatsku punionicu vodika koja je zbog svog inovativnog dizajna zaštićena kao intelektualno vlasništvo na nacionalnoj (žig) i međunarodnoj razini (dizajn). S ciljem promocije transporta temeljenoga na vodiku, u suradnji s Toyota Croatia d.o.o., organizirala je Croatia Mirai Challenge kao putovanje od Zagreba do Brisela. Uz nekoliko manjih projekata u tijeku, Ankica je voditeljica projekta pod nazivom Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te projekta pod nazivom Napredne metode proizvodnje i transporta zelenog vodika financiranoga iz Hrvatske zaklade za znanost. Više o projektima i aktivnostima donosi poveznica https://hydrogen.hr.
Ankica je predstavnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Hydrogen Europe Research, te članica Izvršnog odbora The Collaboration Programme on Advanced Fuel Cells, kao predstavnica Republike Hrvatske. Članica je Vijeća Predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik. Sudjelovala je u izradi Hrvatske strategije za vodik kao potpredsjednica Stručne radne skupine pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, te je predsjednica Radne skupine za mapiranje i predviđanje u okviru tematskog prioritetnog područja Energija i održivi okoliš pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Ankica je dobitnica nagrade Croatian Woman of Influence Award u kategoriji Leadership and Innovation.

(25 korisnika)