Članica udruge Živa hrana iz Pule i voditeljica radionica o živoj hrani, Spomenka Marković održala je predavanje pod nazivom Živom hranom do zdravlja i podijeliti svoje bogato iskustvo i priču o putu od bolesti do zdravlja. Predavanje je održano u utorak, 13. studenog 2012. u 19 sati u sklopu projekta Zelena knjižnica.

Što je zapravo sirova hrana? Sirova hrana je jednostavno – hrana koja nije termički obrađena. Tu prvenstveno spada svježe voće i povrće, bobice, sjemenke, orašasti plodovi, bilje i neke vrste algi. Naime, jednom kad se hrana zagrije iznad određene temperature, smatra se kuhanom. Sirovojedi tu temperaturu izjednačavaju sa minimalnom temperaturom koja uništava određene enzime u hrani. Enzimi su katalizatori svih kemijskih reakcija u ljudskom tijelu, a sva hrana sadrži prirodne enzime koji se djelomično uništavaju pri zagrijavanju na 50-ak stupnjeva. Nekoliko bitnih stvari koje treba znati o sirovoj hrani: Sirova hrana je pretrpana hranjivim tvarima koje naša tijela trebaju za rast i razvoj te održavanje zdravlja Sirova hrana sadrži više vode u usporedbi sa kuhanom, što omogućuje bolju hidrataciju tijela i time bolju razgradnju hranjivih tvari topivih u vodi Sirova hrana je bogata fitonutrijentima. To su hranjive tvari iz biljaka koje se za sada još ne smatraju ključnima kod dijeta, ali znanstvenici smatraju da imaju značajnu ulogu kod zaštite i zaustavljanja razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa i nekih vrsta raka. Znanosti je danas poznata dobrobit mnogih fitonutrijenata, no još je puno toga neotkriveno. Sirova hrana je bogata enzimima – proteinima koji ubrzavaju kemijske reakcije, uključujući i one zaslužne za probavu i metabolizam. Sirova hrana je bogata vitaminima A, C i E koji djeluju kao antioksidansi, sprječavajući štetu koja nastaje gomilanjem slobodnih radikala. Često ljudi koji krenu sa konzumiranjem sirove hrane zamijete promjene u sjaju kože pa se smatra da sirova hrana čak ima utjecaj na sam proces starenja. Dakle, koliko je potrebno u postocima jesti sirovu hranu da bi čovjek osjetio neku promjenu? Navodno se već kod 50% konzumiranja sirove hrane čovjek počne osjećati zdraviji, te gubi postepeno na težini. Mnogi smatraju da se taj postotak kreće od 75-80%. Strogi sirovojedi savjetuju da se taj postotak približi što više 100%. Možda je najbolje pronaći za sebe neku sredinu i prema vlastitom osjećaju dodavati sirovu hranu u svoj jelovnik. Možda koja jabuka uz doručak ili orašaste plodove uz večeru. Postepeno. Najbitnije je ne pretjerati u početku i nikako ne prijeći na sirovu hranu od danas na sutra. Proces detoksikacije postepenim unašanjem sirove hrane traje oko 8 mjeseci, a time se daje i tijelu vremena da se navikne na novi način ishrane. Zdraviji. (Izvor)