Logo

Sretna sam da ne moram staviti potpis za Plomin 3

Objavljeno: 23.10.2012 | 20:10 Zadnja izmjena: 23.10.2012 | 20:10
Građane Istre najviše zanimaju ekološke teme o Plominu, Rockwoolu, Holcimu i Kaštijunu. Zaključilo bi se to prema pitanjima koja su postavljali nakon današnjeg predavanja saborske zastupnice i bivše ministrice zaštite okoliša dr. sc. Mirele Holy u Puli na temu održivog razvoja u Hrvatskoj. Predavanje, koje je održala na Odjelu za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković”, organiziralo je Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta Zelena knjižnica. Holy je, odgovarajući na pitanja, kazala da gradnju novog bloka termoelektrane na ugljen u Plominu ne smatra idealnim rješenjem. – Sretna sam što neću morati kao ministrica staviti potpis na realizaciju tog projekta iako bih ga stavila da sam ostala na toj funkciji jer ne mogu na tom položaju stvari gledati samo iz svoje perspektive, pojasnila je. Po njoj, Plomin 3 donosi neke pozitivne pomake, ali i negativne stvari. Smatra da je projekt ekonomski loš i zapravo neisplativ. Istaknula je i da će novi blok emitirati znatne količine CO2. Upozorila je i na to da će C blok zahtijevati i izgradnju novog dalekovoda, kazavši da sadašnji projekt bez dalekovoda izgleda kao kada “kupujete automobil bez kotača”. Ali naglasila je i da se ne možemo oslanjati isključivo na plin. Podsjetila je na krizu u opskrbi tim energentom koja se dogodila prije nekoliko godina zbog razmirica između Ukrajine i Rusije. Smatra da je Hrvatskoj potreban i LNG terminal, ali da se u tom projektu ne bi trebali oslanjati isključivo na Ruse. Što se tiče Rockwoola, kazala je da je najveća slabost tvornice kamene vune njena pozicija u kotlini. Pretpostavlja da je i sam investitor nesretan zbog lokacije koja se pokazala neprimjerenom. Spomenuvši Holcim rekla je da je cijela cementna industrija u Hrvatskoj u problemima jer još uvijek nisu izgrađeni centri za gospodarenje otpadom koji bi cementare opskrbljivali RDF-om. “Ukoliko Vlada hitno ne donese nekakve mjere, bit ćemo u teškom položaju”, zaključila je tu temu. Zanimljivo je i njeno svjedočanstvo koje je podijelila s pulskom publikom o radu inspekcije koja bi trebala mjeriti emisiju plinova iz tvornica. Naime, inspektori prema njenim riječima na teren izlaze tek s “olovčicom i papirom” čime je bila zgrožena. Smatra da bi inspekcija trebala imati sredstva za rad da bi ih uopće netko ozbiljno doživljavalo. O ekološkim aktivistima je rekla da se u javnosti stječe dojam da su uvijek protiv svega, da bi zaustavili svaki projekt, što po njoj i nije pogrešna percepcija. Kao ministrica je imala problem s aktivistima koji su bili i protiv nekih projekata obnovljivih izvora energije. Smatra da bi ekolozi trebali uvijek imati alternativna rješenja ako žele da ih se ozbiljno uzima u obzir. Bilo je pitanja i o golf igralištima, trebali li ih Istra više od 20. Njeno je mišljenje da ne bi bilo dobro kad bi se u Istri doista izgradilo toliko igrališta, jer bi to značilo pljačku teritorija, mogućnost apartmanizacije, nestašica vode. – U Istri živite od turizma, a bez vode ga neće biti. Kad bi vam golf igrališta popila svu vodu bila bi to katastrofa. Zato treba vidjeti koje su adekvatne lokacije i koju korist to donosi lokalnoj zajednici, rekla je, uz napomenu da nije protiv golfa. Na pitanje gdje zapinje u Hrvatskoj, zašto je razvoj stihijski, zašto nema vizija, strategija za napraviti korak naprijed, odgovorila je da su ljudi u Hrvatskoj i dalje uvjereni da se može uspjeti preko noći. “Imamo strategije, ali one samo služe da se njima kite političke elite”, kazala je. Govoreći o turizmu, rekla je da je po njoj u Hrvatskoj prevladava masovni turizam, koji znači puno ljudi na jednom mjestu u kratkom vremenskom periodu. To je, pak, veliki pritisak na infrastrukturu u koju zatim lokalna samouprava mora ulagati značajni novac. “Širenje infrastrukture je najveći atak na okoliš”, upozorila je, zbog čega je i sama sklona teoriji da je danas ekološki najprihvatljivije živjeti u megapolisima i dati prostora prirodi da se obnavlja. (B. ŽIŽOVIĆ, snimio D. ŠTIFANIĆ) Izvor